U današnjem digitalnom dobu, internetska sigurnost ključan je izazov, posebice za učenike koji su izloženi raznim online prijetnjama. Kako bismo bolje razumjeli kako učenici iz Litve, Turske i Hrvatske pristupaju ovoj temi, provedena je anketa u sklopu eTwinningova projekta S.T.O.P. povodom Dana sigurnijeg interneta. Cilj ankete bio je evaluirati znanje, navike i stavove učenika o internetskoj sigurnosti te utvrditi područja koja zahtijevaju dodatnu edukaciju. U anketi je sudjelovalo ukupno sedamdeset učenika iz škola iz Litve, Turske i Hrvatske. Anketa sadrži pitanja o razumijevanju učeničke svijesti o kibernetičkim prijetnjama, zaštiti privatnosti i odgovornom ponašanju na internetu, otkrivanju učeničkih online navika te o razumijevanju važnosti digitalnog građanstva i internetske sigurnosti.
Koliko često učenici koriste internet i sigurne lozinke?
Na pitanje koliko često koriste internet, 100% učenika Litve odgovorilo je da internet koriste svakodnevno. U Turskoj, 93% učenika koristi internet svaki dan, dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi 83%. Sigurnost lozinki pokazala je značajne razlike među zemljama. U Litvi, 89% učenika koristi jake i jedinstvene lozinke, dok 5% njih koristi istu lozinku za više računa. U Turskoj, 54% učenika koristi sigurne lozinke, a 14% koristi istu lozinku na više platformi. U Hrvatskoj, 65% učenika koristi jake lozinke, dok 9% ponavlja iste lozinke na različitim računima.
Iskustva sa sumnjivim e-mailovima, dijeljenjem osobnih podataka i cyberbullyingom
Kada je riječ o sumnjivim e-mailovima, 63% učenika Litve je primilo takve poruke i ili ih ignoriralo ili prijavilo, dok 0% njih nije dijelilo osobne podatke. U Turskoj, 39% učenika je prijavilo ili ignoriralo sumnjive poruke, ali 7% je ipak podijelilo osobne podatke. U Hrvatskoj, 57% učenika je ignoriralo ili prijavilo sumnjive e-mailove, a nitko nije dijelio osobne podatke. Što se tiče dijeljenja osobnih podataka na društvenim mrežama, 79% učenika Litve, 68% učenika Turske i 70% učenika Hrvatske izjavilo je da nikada ne dijele osobne informacije online. Iskustvo cyberbullyinga razlikuje se među zemljama. U Litvi, 11% učenika iskusilo je cyberbullying i svi su ga prijavili. U Turskoj, 29% učenika imalo je takvo iskustvo i također su svi prijavili. U Hrvatskoj, 22% učenika je doživjelo cyberbullying, ali samo 55% njih ga je prijavilo.
Koriste li učenici javni Wi-Fi te ažuriraju li redovito antivirusne softvere?
Upotreba antivirusnog softvera i ažuriranja uređaja varira među učenicima. 89% učenika Litve, 57% učenika Turske i 83% učenika Hrvatske uvijek koristi antivirusni softver i redovito ažurira svoje uređaje. Kada koriste javni Wi-Fi, 63% učenika Litve, 71% učenika Turske i 61% učenika Hrvatske izbjegava obavljanje osjetljivih aktivnosti poput online bankarstva.
Razumijevanje digitalnog otiska i svijest o phishing prevarama
Svijest o phishing prevarama pokazala je kako 63% učenika Litve, 54% učenika Turske i 65% učenika Hrvatske može prepoznati pokušaje phishinga, dok značajan postotak učenika smatra da bi mogao naučiti više o toj temi. Razumijevanje digitalnog otiska varira među učenicima. U Litvi, 26% učenika je svjesno digitalnog otiska i oprezno objavljuje informacije online. U Turskoj je taj postotak znatno viši, 61%, dok u Hrvatskoj 57% učenika razumije koncept digitalnog otiska i pazi što objavljuje.
Osjećaju li se učenici sigurno na internetu i trebaju li škole uvesti više edukacija o digitalnoj sigurnosti?
Na pitanje o osjećaju informiranosti o internetskoj sigurnosti, 79% učenika Litve smatra da su dobro informirani, dok 16% njih vjeruje da bi trebalo biti više edukacije. U Turskoj, samo 29% učenika smatra da zna dovoljno, dok 57% njih želi dodatnu edukaciju. U Hrvatskoj, 43% učenika osjeća se dobro informirano, dok jednako toliko smatra da im treba više znanja o ovoj temi. Osjećaj sigurnosti na internetu također pokazuje razlike. 63% učenika Litve, 36% učenika Turske i 70% učenika Hrvatske osjeća se vrlo sigurno u svoju sposobnost zaštite na internetu. Na kraju, kada je riječ o ulozi škola u edukaciji o digitalnoj sigurnosti, 63% učenika Litve, 75% učenika Turske i 57% učenika Hrvatske smatra da bi škole trebale posvetiti više vremena podučavanju o digitalnom građanstvu i online sigurnosti.
Crtica za kraj
Anketa naglašava da, iako učenici u Litvi, Turskoj i Hrvatskoj pokazuju dobro razumijevanje internetske sigurnosti, postoje područja za poboljšanje, posebno u edukaciji i svijesti o digitalnom otisku i phishing prevari. Rješavanjem tih praznina, škole mogu bolje pripremiti učenike za sigurno i odgovorno kretanje digitalnim svijetom. Velika potražnja za više edukacija o internetskoj sigurnosti u sve tri zemlje naglašava važnost integracije digitalnog građanstva u školske kurikulume.
Autor: Ana Marketin-Sedlar, nastavnik savjetnik strojarske grupe predmeta
